Razumijevanje emocija

Ključna poruka mojeg zadnjeg bloga bila je: „Kakva god bila pozicija s koje danas čitate ovaj blog i kakva god uvjerenja imali, bez obzira na okolnosti u kojima se nalazite, možete mijenjati okolnosti u kojima živite. Ono što vam možda nedostaje su vještine koje bi vam u tome mogle pomoći.“

Mijenjati okolnosti zvuči obećavajuće, ali i prilično zastrašujuće, zar ne? Ako ste skloni brinuti se neizvjesnost vas čeka već na sredini te rečenice. Ljudi koji se brinu čine to jer žive prema uvjerenju da briga pomaže u smanjenju anksioznosti i daje kontrolu nad stvarima. To je naravno privid.

Kontrolu nad stvarima donosi samo rješavanje problema ili s druge strane tog spektra mirenje sa stvarnošću kada ne možemo mijenjati je. Prema vještinama Dijalektičko-bihevioralne terapije ova druga se zove Radikalno prihvaćanje (eng. Radical acceptance).

Naravno do toga je potrebno doći i to se vježba razvijanjem sposobnosti emocionalne inteligencije.

Što je emocionalna inteligencija?

Mnogo puta prežvakana tema, znam. No učili su me da uvijek krenemo iz početka i postavimo temelje za razvoj novih znanja. U savjetovanju ili psihoterapiji to se zove psihoedukacija. Kada ste u dijalogu s savjetnikom i on vam, da bi vam pojasnio npr. zašto neke metode koristimo radije od drugih, krećemo sa psihoedukacijom ili referiranjem na struku i saznanja o stvarima.

Emocionalna inteligencija (Positive Psychology Program, 2026) može se razumjeti kao četvero dimenzionalna konstrukcija koja obuhvaća sljedeće sposobnosti:

1. Sposobnost razumijevanja vlastitih emocija
2. Sposobnost razumijevanja tuđih emocija
3. Regulacija emocija
4. Korištenje emocija.

Sposobnost razumijevanja vlastitih emocija

Prva i temeljna sposobnost emocionalne inteligencije – bez svjesnosti o emocijama nema ni jednog od ovih sljedećih koraka. Sklonost tome da maskiramo emocije dovodi do toga da ih ne izražavamo kako bismo se društveno prihvatljivo ponašali. U nekim situacijama to je zaista u redu, svatko od nas bi trebao biti sposoban upravljati svojim emocijama. No, maskiranje emocija koje se temelji na izbjegavanja ili potiskivanja dugoročno je problem i utječe na naše mentalno zdravlje.

Kako to izgleda u životu?

• Kada se skupi previše toga potisnutog, nismo u stanju razaznati što je okidač našeg ne raspoloženja te smo u situacijama kada smo pod pritiskom reagiramo neprimjereno situaciji.
• Jedna situacija na poslu u kojoj ste doživjeli kritiku eskalira u sukob koji vas košta poslovnog odnosa.
• Djetetovo pubertetsko ponašanje eskalira i mi gubimo nadzor nad sobom jer nas tinejdžerski neposluh izbacuje iz cipela.
• Pretjerana kritičnost drugih zbog vlastitog nezadovoljstva životnom situacijom.

Što činiti? Obratiti pažnju.

• Ujutro kad ustanete detektirajte osjećaje s kojima ste ustali. Zapišite ih.
• Tijekom dana kada osjetite promjenu raspoloženja, zastanite i imenujte nastalu emociju i pokušajte definirati situaciju u kojoj je nastala. Zapišite ih.
• Nakon nekog vremena i zapisivanja ustanovit ćete uzorak i obrazac.

Sposobnost razumijevanja tuđih emocija

Što ako vaše osjećaje izazivaju drugi ljudi, ali ne time što govore nego time kako se ponašaju? Tu dolazimo do druge sposobnosti emocionalne inteligencije – razumijevanja tuđih emocija. Kada razvijemo tu sposobnost, onda ćemo biti korak i znati predvidjeti svoju reakciju na tuđe ponašanje. S druge strane jako je važno znati prepoznati tuđe osjećaje kako bismo se mogli odmaknuti od njih tj. ne preuzimati ih kao svoje.

Emocionalno senzibilne osobe će zbog svoje empatičnosti za čas stati u cipele druge osobe i preuzeti njihovo raspoloženje. Mindfulness tehnika nas uči promatrati svijet i reagirati na njega kada je to učinkovito. Preuzimati tuđe raspoloženje na sebe sigurno nije, jer ne možete riješiti tuđe probleme. U takvim situacijama možemo samo izabrati kako reagirati.

Omiljena rečenica koju koristim je „To nije moje.“

• Osoba je izrazito neraspoložena i nervozna i istresa pred vas svoju frustraciju. Umjesto da se zakačimo za te emocije i preuzmemo ih kažemo si: „To nije moje!“, i s time napravimo korak dalje. Tada ćete biti realniji u procjeni možete li pomoći osobi ili ona možda ne traži pomoć, već samo nekoga da se požali.

Regulacija emocija

U gore spomenutoj situaciji sposobnost regulacije emocija je ključna. Kada naučite što je vaše, a što tuđe, te budete svjesni koje situacije utječu na vaše emocije, tada ćete naučiti s njima upravljati.

Omiljena vještina Mindfulness tehnike mi je „HOW vještina“ učinkovitosti. Biti učinkovit u emocionalno napetim situacijama. To bi značilo da kad ste pod utjecajem emocija da provjerite činjenice i zapitate se: „Hoće li moja reakcija promijeniti situaciju ili je pogoršati?”

Primjer tome može biti sukob. U situacijama kad se svadimo – je li cilj svađe uvjeriti nekoga da smo u pravu ili riješiti problem. Što mislite, ako ste osoba koja nema razvijenu sposobnost samoregulacije – koji je vaš način rješavanja svađe?

Korištenje emocija

Šlag na torti – sposobnost korištenja vlastitih emocija kako bismo mijenjali svoj život. Osjećamo li se frustrirano zbog situacije u kojoj se nalazimo:

• Možemo provjeriti činjenice i ako imaju uporište u stvarnosti potražiti rješenje problema.
• Možemo imenovati emocije i vidjeti obrasce koje možemo promijeniti.
• Ti osjećaji nas mogu natjerati na promjenu pa i ako se promjena čini strašnom, ona donosi nešto novo.

Novo je početak. Uvijek navijam za nove početke.

Što kada situaciju nije moguće promijeniti?

Onda tu dolazi do jedne nove vještine koju Mindfulness tehnika toplo preporučuje, a to je radikalno prihvaćanje. Kad nešto ne možeš promijeniti – pusti.

Pomiri se s time da su neke stvari takve kakve jesu i radi na emocionalnoj otpornosti.

I svakako primjeni nešto od sljedećeg:

• ugađaj si čulima (masaža, pogledaj film, čitaj knjigu, odi u šetnju u zalazak i sl.)
• kada te preplave emocije piši dnevnik, koristi neku od vještina za smirivanje emocija kao npr. disanje ili tjelovježba
• razgovaraj s nekim
• potraži savjetovanje
• upiši tečaj Mindfulnessa. Link je ovdje.

Literatura:

Linenan, M. (2025.) DBT Skills Training Manual, London/New York, The Guilford Press

Positive Psychology Program, 2026.

Mayer, J. D., Caruso, D. R., & Salovey, P. (2000b). Selecting a measure of emotional intelligence: The case for ability testing. In R. Bar-On & J. D. A. Parker (Eds.), Handbook of emotional intelligence (pp. 320-342). Jossey-Bass.

Fotografije: Envato Elements