Danas je prvi dan Interlibera. Moja je uloga ove godine malo drugačija, to znate. Ove godine nisam samo posjetitelj, ove sam godine zakupila štand i to s Alis Marić i Čitaj knjigu te izdavačkom kućom Iris Illiricom. Jedan kutak tog prostora uredila sam da podsjeća na plakate koji su koncem ljeta krasili zagrebačka tramvajska stajališta (#odapoeziji).

Poznato vam je da je to bio vrlo smjeli projekt u koji sam ušla samostalno s jednom idejom – promovirati poeziju.

Moram reći da kad je poezija u pitanju ni jedan izdavač u Hrvatskoj nije bio spreman uložiti u moj pjesnički rad jer su bili uvjereni da se to ne isplati. Niti jedan jedini. Izdala sam ih sama i to je poznato.

Naklada je rasprodana. Druga – na pola.
Krila mojim pjesama dala je Alis, koja ih je puna srca najavila na fejsu iz jednog razloga:

jer kao i ja vjeruje da kreativni rad ne dolazi samo iz odabranih pera poznatih autora već od nečeg nevidljivog i iznimnog što se krije u mnogima od nas. U mom slučaju izlijeva se u pjesme, svakodnevno.

Jedna od pjesama uglazbljena je od pjevačice Zrinke Posavec, ova “Zaljubi se u mene”.

Zašto to spominjem? Zato jer sam danas svjedočila jednoj iznimnoj stvari, a to je da su moji roll up-ovi s pjesmama prepoznati uz riječi:

“Pa ja se sjećam ovih pjesama sa plakata!”

I da je prva knjiga koja je prodana na Interliberu bila ni više ni manje nego Oda godinama. Moja zbirka pjesama.

Danas sam bila više nego zadovoljna. Ja sam jedini autor na Interliberu koji je imao svoj promotivni štand.

Citirat ću Sandru Pocrnić Mlakar koja je na jednom eventu izjavila da kultura nađe način da se izrazi, bez obzira što neki ne prepoznaju taj izričaj.

I ako me pitate koji je štand bio najtopliji reći ću naš, što od kave koju je spremio Barcaffe, što od toplog ugođaja dnevnog boravka na dijelu Čitaj knjigu kojeg je uredila Emmezeta, a što od ljubavi koja se krije u mojim knjigama.

Pjesmama ponajviše. One čiste koja dolazi iz srca.